Philippa Gregory, ugledna britanska povjesničarka i književnica, autorica najprodavanijih knjiga prema New York Timesu. Njezino zanimanja za intrigantno razdoblje dinastije Tudor urodilo je nizom uspješnica, a prema bestseleru „Druga sestra Boleyn” snimljeni su TV serija za BBC i film. Napisala je niz romana pod zajedničkim imenom „Rat rođaka”, čija je radnja smještena u uzbudljivo i intrigantno vrijeme zavade među engleskim kraljevskim obiteljima York i Lancaster.

Philippa Gregory rođena je u 09. Siječnja 1954. u Nairobiju. Ugledna je povjesničarka i književnica, poznata po romanima iz razdoblja dinastije Tudor i „Rata ruža”. Kada su joj bile dvije godine, seli se sa roditeljima u Bristol u Engleskoj. Završila je novinarski fakultet u Cardiffu, te je kao pripravnica radila u Posthmourth News. Nakon toga završava tečaj engleskog jezika i diplomirala je na Sveučilištu u Sassexu povijest. Također je diplomirala je književnost 18. stoljeća na Sveučilištu u Edinburghu. Radila je na dvije godine na BBC, te predavala na nekoliko sveučilišta. A 1994. postaje članom Sveučilišta Kingston.

Philipa Gregory je objavila seriju romana o „Plantagenetima”, vladajućim kućama koje su prethodile „Tudorima” i „Ratovima ruža”. Svoju prvu knjigu „Bijela kraljica” objavila je 2009. godine, nakon koje su slijedile uspješnice iz razdoblja o „Tudorima” i „Ratovima ruža”. Prema knjizi „Druga sestra Boleyn” snimljen je film i serija. Napisala je i mnoga druga djela, koja su postigle mnoge uspjehe.

Prije mnogo godina sam u gradskoj knjižnici slučajno naišao na prve knjige i romane od Philipe Gregory. Te se odvažio da uzmem jednu od tih knjiga ne očekujući da će me impresionirati. Ali na kraju me je ipak toliko impresionirala, da sam odlučio da pročitam i preostale romane i knjige na koje sam naišao od te autorice u knjižnici. I to su baš bili romani o razdoblju „Tudor” i „Ratovima ruža”. I u kojima opisuje o događajima koji su se odvijale na Engleskom dvoru i borbi za vlast između dviju obitelji. Romani su puni napetosti, spletki i intriga. Svakom novom pročitanom stranicom i poglavljem roman vas vuče da ga pročitate do kraja. Predivnim vođenjem radnje autorica nas vodi kroz ta razdoblja. Romani su pisani prema istinitim događajima. I baš to što su pisani prema istinitim događajima, što su povijesni romani, me je privuklo čitanju tih njezinih romana.

Kako sam zaljubljenik povijesnih romana, nije mi bilo žao što sam pročitao većinu romana Philipe Gregory. Sama lakoća pisanja romana i vođenja kroz radnju i povijest Engleske kroz 14. i 15. stoljeće, tjera vas da pročitate romane od korica do korica. Da saznate kako će završiti glavni junaci, kojim će putem krenuti Engleska i kraljevski dvor. Te ispisati povijest tih godina, kako Engleske, tako i Europe. I baš zbog toga vrijedi pročitati romane, da se pokuša shvatiti Europe tih stoljeća. Jer su baš ti događaji u Engleskoj i na dvoru utjecali i na politiku i povijest Europe.

Izvor podataka o autorici i romanima sam našao na službenoj stranici autorice i Wikipedije.

Toliko od mene u ovom postu, čitamo se…

Lijep pozdrav

Nevjerni Toma